Koji je dezinficijens najučinkovitiji?

Dezinfekcijska sredstva su oko nas gotovo od kada postoji liječenje. Oduvijek postoje bakterije i virusi. Stariji su i od samog ljuskog roda. Bez njih vjerojatno nebi bilo niti ljudi, jer bakterije nosimo u sebi, i to uglavnom dobre bakterije koje nam prvenstveno služe u probavi, ali i mnoge koje naizgled bezazleno napadaju naše tijelo kao agresori, ali time nam čine uslugu jer pomažu našem imunološkom sustavu da se razvije, ojača, stekne imunitet, odnosno nauči o toj i sličnim bakterijala kako bi se u budućnosti mogao obraniti.

Na tržištu se mogu pronaći razna dezinfekcijska sredstva, te su sva uglavnom dobra koja su registrirana u Ministarstvu zdravstva i posjeduju pozitivnu analizu učinkovitosti ovlaštenog laboratorija. No većina sredstava je “dobra” u uvjetima “uobičajenog” korištenja. Doslovno bi se ovo moglo usporediti s korištenjem osobnog automobila. Ako želite svojim automobilom samo povremeno obaviti neke poslove po gradu, bez velikih rizika, tada vam je dovoljan i mali, jeftini automobil, jer ćete se gotovo jednako dovesti do obližnje trgovine ili posla kao i s puno većim autom, ali ako želite da vaš automobil bude brz, siguran, prostran, dobra zaštita za vašu obitelj u slučaju ekstremnih situacija, tada ćete se potruditi proučiti testove i analize, kao i tehničke podatke kako biste točno znali što možete očekivati od svog automobila kod velikih brzina, kod velikih opasnosti, ili kod prometnih nesreća kao najekstremnijeg dijela korištenja automobila.

Što moramo znati o dezinficijensima?

Momentalno najpopularniji su na bazi alkohola (etanol, izopropanol), zbog upute Svjetske zdravstvene organizacije koja smatra prije svega da gotovo svaka država, i ona najsiromašnija ima neku svoju industrijsku proizvodnju alkohola, pa tako je u ovoj pandemiji Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala upute kako napraviti kućni dezinficijens na toj bazi. https://www.who.int/gpsc/5may/Guide_to_Local_Production.pdf Zato je najrašireniji, ali i prilično jednostavnog sastava, te ga često zbog toga preporučaju i nacionalne organizacije nadležne za javno zdravstvo. Međutim postoje određeni parametri koje alkoholno sredstvo mora zadovoljiti kako bi bilo učinkovito. Više o tome možete pročitati u prijašnjem članku.

Negativne osobine alkoholnih pripravaka su brza hlapljivost i zapaljivost.

Conclusions: There was a significant decrease in transient S aureus on the fingertips of HCWs in the BZK hand sanitizer use week as compared with the 70% ethanol hand sanitizer use week.
© 2019 Association for Professionals in Infection Control and Epidemiology, Inc. Published by Elsevier Inc
Zaključak: došlo je do značajnog smanjenja prijenosa S aureusa na vrhovima prstiju zdravstvenih radnika tijekom tjedna upotrebe sredstva za dezinfekciju ruku na bazi benzalkonij klorida u usporedbi s tjednom upotrebe 70% -tnog etanolskog sredstva za dezinfekciju ruku. © 2019. Udruženje profesionalaca u kontroli infekcije i epidemiologiji, Inc. Objavio Elsevier Inc

Drugi pripravak koji se prema raznim istraživanjima iskristalizirao kao najučinkovitiji dezinficijens, s puno manje negativnih popratnih pojava je dezinficijens na bazi benzalkonij klorida. Pogledajte ispitivanje američkog udruženja „Association for Professionals in Infection Control and Epidemiology“ koji su napravili testiranje oba dezinficijensa i zaključak je da benzalklonij klorid je bolji dezinficijens.https://www.ajicjournal.org/article/S0196-6553(19)30811-9/pdf On je u koncentraciji od 0,05% (što je donja granica prema hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo), pa do 0,20% značajno učinkovitiji od alkoholnih pripravaka, što je vidljivo pogledom na samu potrebnu koncentraciju u odnosu na alkohol, a to nam govori i sljedeća tabela u kojoj je uspoređena koncentracija alkoholnog sredstva od 70% i benzalkonijkloridovog sredstva od 0,12%, kroz 5 dana, gdje je prebrojavan broj bakterijskih kultura nakon tretmana jednim i drugim sredstvom. Benzalkonij klorid je označen s BZK.

Tabelu kao cijeli članak na ovom linku je objavio je objavio American Journal of Infection Control.

Dezinficijens na bazi benzalkonij klorida je puno sporije hlapljiv od alkoholnih te je time njegovo djelovanje značajno duže nakon tretmana određene površine ili ruku, nego što je to kod alkoholnog koji je i zapaljiv pa je sporno koje se površine mogu tretirati i koliko dugo. Također je vrlo stabilnog sastava te s vremenom skladištenja gotovo da i ne gubi svoja svojstva. Također nije agresivan za kožu, ne isušuje ju, i samo u iznimnim slučajevima vrlo osjetljive kože može izazvati reakcije poput crvenila ili osipa.

Postoje još nekoliko vrsta dezinficijensa, međutim svi oni imaju ipak više negativnih popratnih pojava, sastavljeni su od nestabilnijih spojeva, a cjenovno ili uopće nisu povoljniji, ili su zanemarivo jeftiniji u odnosu na vodeće dezinficijense. Uzevši u obzir ipak značajan broj istraživanja i nemale razlike koje su nam ta istraživanja predočila, zaključujemo da nam najbolju zaštitu od virusa i bakterija daje dezinficijens na bazi Benzalkonij klorida, pod uvjetom da je njegova koncentracija minimalno 0,05%, a poželjno je do 0,20%

U moru raznih pripravaka, važno je proučiti njihov sastav, pronaći analizu učinkovitosti, a najvažnije je ne nasjesti na marketinške trendovske smicalice, poput “ekološki”, “biorazgradivo”, “neškodljivo za okoliš”, jer dezinfekcijsko sredstvo ubija bakterije, viruse, spore, alge, kojih ima i u našem tijelu, u okolišu, u morima i rijekama, i to ubija ih bez selekcije, dakle ubija i one mnoge dobre, te upravo s toga mora se pridržavati uputa za korištenje, te nam tada dezinficijens postaje veliki prijatelj.